Što je krvni tlak?

Krvni tlak je tlak kojim krv djeluje na stjenke krvnih žila (arterija), a stvara se radom srca koji djeluje kao mišićna pumpa. U praksi se prate dvije vrijednosti tlaka sistolički (“gornji”) te dijastolički (“donji”). Sistolički tlak je posljedica kontrakcije-stiskanja srčanog mišića te izbacivanja krvi iz srca, a dijastolički opuštanja srčanog mišića i ulijevanja krvi u srce.

Koje su normalne vrijednosti krvnog tlaka?

Normalne vrijednosti za sistolički tlak u mirovanju su od 100-130 mmHg, a za dijastolički 60-90 mmHg. Sve vrijednosti iznad 150/90 mm Hg smatraju se hipertenzijom. Treba imati na umu da krvni tlak nije konstantan te da postoje prirodne oscilacije. Na primjer, u fizičkoj aktivnosti krvni tlak raste, jer našim stanicama treba više kisika i hranjivih tvari za razliku od stanja mirovanja, kada je krvni tlak niži.

Što može utjecati na promjene krvnog tlaka?

Vremenski uvjeti također utječu na krvni tlak. Ljeti, kada su temeperature zraka više, krvne žile se šire te krvni tlak pada, a otkucaji rastu. Zimi je obrnuto, u hladnoći se krvne žile kontrahiraju što za posljedicu ima rast krvnog tlaka. Ljudi koji pate od hipertenzije često trebaju svoju terapiju prilagoditi prirodnim ciklusima-liječnik će Vam smanjiti dozu lijekova kada je krvni tlak prirodno manji. Na promjene krvnog tlaka utječe pušenje; svakom cigaretom opterećujemo naš kardiovaskularni sustav. Iako dugotrajno povišen krvni tlak i stres ne moraju biti izravno povezani; stres kratkotrajno povisuje krvni tlak. Najpoznatiji tip stresa koji nam to dokazuje je “strah od bijele kute”. Pacijenti obično dođu uzbuđeni i napeti kod liječnika te im i krvni tlak bude veći, iako u kućnim uvjetima mjere niže vrijednosti. Svaki stres u životu moramo shvatiti ozbiljno te osluškivati vlastito tijelo. Današnji način života je užurban i nerijetko se dovodimo u stanje kroničnog umora, nesanice i nezadovoljstva, što samo stvara plodno tlo za stvaranje dodatnog stresa i kroničnih bolesti. Povišena tjelesna težina je veliki neprijatelj zdravlja te direktno opterećuje cijeli organizam, a naročito kardiovaskularni sustav, što za posljedicu ima povišenje krvnog tlaka. Kava i vino su u “sivoj zoni rizika” te ih treba konzumirati umjereno. Preporuča se do jedna čaša (2,0 dcl) crnog vina dnevno, te jedna šalica kave-najbolje u jutarnjim satima.

Što je hipertenzija? Kako se dijagnosticira?

Hipertenzija je stanje trajno povišenog krvnog tlaka iznad 150/90 mmHg. Najveći problem hipertenzije što najčešće ne uzrokuje simptome dok se ne razviju njene komplikacije. Često se otkriva slučajno, posjetom liječniku zbog nekog drugog akutnog stanja ili sistematskog pregleda. Za točnu dijagnozu potrebno je napraviti internistički pregled i pratiti vrijednosti krvnog tlaka. Ponekad je potrebno napraviti dodatne pretrage poput 24 satnog praćenja krvnog tlaka te testa opterećenja s kojim se dobiva bolji uvid u stanje pacijenta. Na svu sreću, mjerenje krvnog tlaka je bezbolna, jeftina i sveprisutna metoda kojom možemo vrlo lako i brzo utvrditi koliki nam je krvni tlak. U našoj Poliklinici možete besplatno izmjeriti krvni tlak, u okviru radnog vremena. Prevencijom i ranim otkrivanjem možemo puno postići za naše zdravlje!

Koji je uzrok hipertenzije?

Nažalost, u većine hipertoničara uzrok povišenom krvnom tlaku nije poznat. To se zove esencijalna ili primarna hipertenzija. Sekundarna hipertenzija je uzorkovana bubrežnim, endokrinim i ostalim težim poremećajima koji mogu uzrokovati hipertenziju. Procjenjuje se da 95% hipertoničara pati od esencijalne hipertenzije-hipertenzije nepoznatog uzroka.

Može li hipertenzija spriječiti; koje su mjere prevencije?

Ne postoji apsolutni recept za spriječavanje hipertenzije. Kao što smo naveli, 95% hipertoničara pati od esencijalne hipertenzije, no ipak postoje mjere koje mogu smanjiti rizik, poboljšati kardiovaskularno zdravlje te cijelu kvalitetu života. Ako pušite, prestanite što prije. Bavite se tjelovježbom, izbjegavajte previše soli. Pijte dovoljno tekućine dnevno te držite svoju tjelesnu težinu u optimalnim okvirima (BMI skala). U svemu budite umjereni, ne preskačite obroke, jedite što više voća i povrća. Nastojte “uhvatiti” dnevnu dozu svježeg zraka i sunca šetnjom parkom ili u prirodi. Možete si i pomoći s dodatcima prehrani poput magnezija, koenzima Q10 te omega tri masnih kiselina koje su ključne u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Namirnice poput plave ribe, lososa, chia sjemenki, lanenih sjemenki te oraha su bogate omega masnim kiselinama pa ih možete uvrstiti u svoju prehranu. Odmarajte se dovoljno, slušajte svoje tijelo, te se ne opterećujte više nego što Vam je to potrebno. Nažalost, u današnje vrijeme stres je dio svakodnevnice i nemoguće ga je izbjeći. Važno je sebi pružiti priliku za opuštanje i odmor da Vaše životno iskustvo bude izbalansirano. Istražite tehnike i literaturu iz samopomoći te zatražite psihološku podršku. Iako ste zdravi, poželjno je povremeno prokontrolirati krvni tlak jer je to ipak najpouzdanija metoda za otkrivanje bolesti.

Kako se liječi hipertenzija?

Hipertenzija se liječi dijetetskim mjerama (ograničiti unos soli, smanjiti tjelesnu težinu, ograničiti unos alkohola) i mijenjanjem životnog stila (baviti se umjerenom fizičkom aktivnošću-prema preporuci liječnika; prestati pušiti.) Ako imate graničnu hipertenziju postoji mogućnost da se uz držanje preporuka i promjena u životnom stilu krvni tlak smanji na normalne vrijednosti, no nažalost najčešće se dogodi da granična hipertenzija pređe u stanje trajne hipertenzije i tada je potrebna farmakološka terapija.

Što ako se ne liječi povišeni krvni tlak?

Ukoliko se ne liječi adekvatno i pravovremeno, povišeni krvni tlak možeimati pogubne posljedice. Naime, hipertenzija je glavni rizični čimbenik za neke od bolesti: ishemijska bolest srca-infarkt miokarda, moždani udar (najčešća i najozbiljnija komplikacija neliječene hipertenzije), periferne vaskularne bolesti, kronično oštećenje bubrega, hipertenzivna retinopatija (oštećenje malih krvnih žila u očima uzrokovano visokim krvnim tlakom).

Dijagnosticirana mi je hipertenzija, što mogu učiniti za svoje zdravlje?

Hipertenzija je bolest koja utječe na cijeli organizam. Uz držanje dijetetskih mjera i promjena u životnom stilu, važno je pridržavati se propisane terapije, pratiti vrijednosti krvnog tlaka, redovito ići na kontrole kod kardiologa i oftamologa, te po potrebi i ostalih specijalista. Kontinuiranim praćenjem toka bolesti možemo rizike smanjiti na minimum. Tako se, uz produženje životnog vijeka, poboljšava i kvaliteta samog života.